PODGORICA – Učesnici najvećeg medijskog skupa ikad održanog u Crnoj Gori poručili su, drugog dana konferencije „Riječ, slika i neprijatelj“, da su „konstruisanje afera i tabloidizacija najveća prijetnja novinarstvu“, ali i da država ne smije da se povlači pred očiglednim kršenjem novinarske etike.
Problem tabloidizacije
Tema jučerašnjih sesija na kojima su govorili eminentni novinari i medijski eksperti bila je „Država kao državni neprijatelj“. Govoreći o medijskom spinovanju, novinarka Televizije B92 i autorka emisije „Insajder“ Brankica Stanković kazala je da „i u Crnoj Gori postoji problem sa tabloidizacijom“.
- Ubistvom Zorana Đinđića bavimo se i danas, i to je jedina tema koju nijesmo uspjeli da izguramo do kraja, bez obzira što smo prikupili sve dokaze i činjenice – kazala je Stanković. Govoreći o medijskom spinovanju, Brankica Stanković rekla je da i kod nas ima problema sa ,,tabloidima i takozvanim medijima“.
- Mi smo taj problem riješili tako što smo rad zasnivali na činjenicama. Nijesmo odustali i pored medijskih i drugih napada koji su bili usmjereni protiv nas, zaključili smo da ono što mi objavljujemo su činjenice i da ne može da postoji naša i njihova istina. Oni su vremenom odustali od nas, ostavili su nas na miru kada sam im jednom rekla da ako nastave de objavljuju laži o nama mi ćemo o njima objaviti samo istinu – rekla je Stanković.
„Spinovanje“ medija
Direktor medijske arhive EBART Velimir Ćurguz Kazimir predstavio je istraživanje o uticaju medija na politička dešavanja u Crnoj Gori i Srbiji. Ćurguz je govorio o „spinovanju“ koje sprovode mediji, prezentovao podatke o aferama koje su konstruisane pred ubistvo Zorana Đinđića od kojih je najpoznatija „duvanska afera“, koja, kako je kazao, traje do danas.
- Kod hajke na Đinđića vidite povezanost srpskih i crnogorskih medija gdje Dan učestvuje u plasiranju priča da Zoran Đinđić stoji iza raznih mutnih radnji. Zatim kreće „duvanska afera“, koja počinje jednim sitnim i beznačajnim tekstom kako trgovac cigareta pozajmljuje avion Đinđiću, od kojeg kreće čitava priča kako Đinđić koristi usluge Stanka Subotića. Ta afera se poslije smrti Zorana Đinđića prebacuje na Mila Đukanovića i to traje do dana današnjeg – naveo je Kazimir. On je objasnio i kako su štampani mediji tretirali sticanje nezavisnosti naše zemlje.
- Skrenuću vam pažnju na 2007. godinu. Desilo se nešto vrlo neobično u srpskoj štampi. Broj tekstova je prepolovljen. Crna Gora onog časa kada je proglasila nezavisnost nije više onakva tema kakva je bila prije u srpskoj štampi – naglasio je Kazimir.
Strah od opozicionih medija
Prema riječima šefa Vladinog Biroa za odnose sa javnošću i dugogodišnjeg novinara Srđana Kusovca, najveću opasnost za Crnu Goru predstavlja apsolutna sekuritizacija pravosuđa.
- To znači da vam se pojavi najmanje četiri puta u posljednjih nekoliko godina, a možda je bilo i više članak osobe koju žargonski nazivamo vođom medijske mafije. Znači, jedan od suvlasnika medijske kompanije Vijesti, koji naziva vrhovnog državnog tužioca „režimskom sluškinjom“, imate neprestane atake na sudije. To rezultira time da nekoliko ključnih slučajeva nijesu procesuirani. Svi se plaše da ne osvanu na naslovnoj strani Vijesti ili Dana – rekao je Kusovac.
Prema njegovim riječima, problem predstavlja i to što država ne reaguje u nekim slučajevima u „kojima ljudi koji iz različitih razloga iskazuju neko svoje pravo na protest istovremeno ugrožavaju nekog drugog“.
Književnik Svetislav Basara kazao je da se u Srbiji desilo da mediji postanu ,,produžena ruka ubilačkih snaga“.
- Grupi ljudi nije odgovaralo da Đinđić bude živ, pa su ga ubijali kroz medije. Pitanje je da li to može da se promijeni jer se prilično zagazilo u vandalizam i varvarstvo – poručio je Basara.
Na konferenciji je ranije juče predstavljena knjiga ,,Anatomija jedne hajke“, autora Šekija Radončića. Knjiga je, kako je saopšteno, svojevrsna analiza crnogorskog medijskog prostora, ali i lična ispovijest o satanizaciji koju su Radončiću priredile njegove dojučerašnje kolege. Na konferenciji je promovisana i knjiga hrvatskog novinara Aleksandra Stankovića ,,Sto faca i Aca“.
Trodnevna konferencija biće završena danas otvaranjem izložbe za javnost pod nazivom „Riječ, slika i neprijatelj“. Cilj ovog skupa bio je da pokrene pitanja uloge medija u procesu političke instrumentalizacije, kršenja ljudskih prava prilikom novinarskog izvještavanja, kao i sve grubljeg kršenja etike i standarda u novinarskoj profesiji.
Mediji moraju da se oslobode politike
Bivša portparolka Haškog tribunala Florens Artman drugi dan konferencije o medijima na Zapadnom Balkanu „Riječ, slika i neprijatelj: Uloga medija u procesu sekuritizacije“ prenijela je dio svog iskustva o izvještavanju u poslijeratnom periodu.
- Glavni mediji u regiji su se uglavnom bavili nastavkom ratnog novinarstva prilikom pokrivanja poslijeratnog perioda, odnosno kada se dođe do činjenica koje treba da pomognu da se prevaziđu te podjele. Bitnija im je bila boja kravate Slobodana Miloševića ili nekog drugog, a ne činjenice koje su bile izložene tokom suđenja za ratne zločine, a koje su objavili mediji – navela je Artman.
Objašnjava da ne vjeruje u moć medija, jer su se, kako kaže, vratili pod oštru kontrolu politike.
- Cilj kome morate težiti je da se mediji oslobode politike i da postanu mnogo više profesionalni – ističe bivša portparolka Haškog tribunala.
Ukidanje klevete pogrešna odluka
Govoreći o novim medijima i etičkim standardima predstavnik Udruženja lokalnih štampanih medija Amer Ramusović je rekao da je ukidanje klevete kao krivičnog djela bila pogrešna, preuranjena, ali i suprotna važećim zakonskim rješenjima u najvećem broja država članica Evropske unije.
- Dakle, polarizovanost medija u našoj državi toliko je izražena da se ne vidi istina, a Crna Gora skupo plaća odluku da uvredu i klevetu izbriše iz Krivičnog zakonika. To znači da pojedinac nema nikakve šanse protiv novinarstva koje se bavi etiketiranjem bez argumenata – rekao je Ramusović. Senzacionalistički tekstovi, iznošenje neistina, uvreda i kleveta na račun drugih, a pod plaštom istraživačkog novinarstva, dodaje, ne bi nikako trebalo da budu preduslov za slobodu medija, kako se obično predstavljaju u nekim našim glasilima.
Događaj koji prevazilazi granice Crne Gore
Ambasadorka Hrvatske Ivana Sutlić-Perić kazala je za Pobjedu da je konferencija u Podgorici događaj koji prevazilazi granice Crne Gore i koji je okupio najveće profesionalce iz regiona.
- Vlast mora normirati etičku granicu novinarske profesije. Mora se znati granica preko koje se ne smije preći, jer ako je sve dopušteno onda je to anarhija u politici, a u novinarstvu stanje kakvo trenutno imamo – kazala je ambasadorka Hrvatske.
Suočavanje sa vrlinama imanama
- Konferencija je dobar početak suočavanja crnogorskog novinarstva sa svojim vrlinama imanama. Mislim da je velika vrijednost ove konferencije što se otvoreno govori o problemima crnogorskog novinarstva i, naravno, nedostatku profesionalizma. Mislim da jedino kroz ovakvu vrstu rasprava i sagledavanja sopstvenih problema možemo činiti i medije i društvo boljim – kazao je Pobjedi urednik portala Analitika Draško Đuranović.
Crna Gora u unutrašnjem medijskom ratu
- Ovo je priča koja traje godinama i decenijama. Isti su problemi u Crnoj Gori, Bosni i Hrvatskoj. Samo je intenzitet tih problema negdje veći, negdje manji. Crna Gora se trenutno nalazi u mnogo većem unutrašnjem medijskom ratu nego što je Srbija. Do prije pet godina taj rat je bio veći u Srbiji. Hrvatska je otišla nekim drugim putem i oni više imaju ekonomski rat u medijima, a nemaju tu vrstu političke strasti koja postoji u Srbiji i Crnoj Gori – ocijenio je za Pobjedu urednik E-novina Petar Luković.
Region nije riješio pitanje medija
Jako je dobro što se skup odnosi na cio region, koji očigledno još nije riješio pitanje medija, medijskih sloboda, finansijske pozicije i vlasništva. Mnogo pitanja je ovdje otvoreno. Mislim da se potvrđuje da mediji ne mogu da budu bolji od društava u kojima funkcionišu. Ovo su društva u tranziciji, suočena sa dosta različitih kriza i tu sudbinu dijele i mediji. Dobro je što mediji o tome govore i što se konstatuje stanje koje je manje – više loše. To znači da će se nešto uraditi – poručio je novinar Politike Boško Jakšić.
Teze i optužbe prije informacija
Programski direktor Al Džazire Balkan Goran Milić kazao je za Pobjedu da je konferencija ,,dotaknula neke teme o kojima bi tek trebalo pričati“.
- Logično je da novi mediji na malom prostoru žele da se njihov glas što dalje čuje i oni u tom smislu koriste veoma glasne instrumente, često i veoma radikalne, a bez prethodne provjere. Često su im teza i optužba prije informacija – kazao je Milić.
Sloboda i odgovornost
- Sve teme i probleme koji su se čuli na ovoj konferenciji možemo sažeti na odnos slobode i odgovornosti. Naše neosporno zalaganje za slobodu medija i izražavanja mora da ide uporedo sa zahtjevom da mediji i novinari budu odgovorni i svjesni onoga što rade. To je neophodno i zbog potreba društva i zbog samih medija. Moramo mlade ljude da medijski opismenimo, kako bi naučili da koriste medij i da razlikuju manipulaciju od istinite informacije – kazao je Pobjedi novinar i pisac Velimir Ćurguz Kazimir.
Izbacivanje klevete – korak nazad
- Svjedoci smo da se u velikom broju crnogorskih medija informacija i sloboda govora upotrebljava u svrhe drastične zloupotrebe. Ta zloupotreba medija je toliko narasla da imamo pritisak na sudstvo, pravosuđe. Izbacivanje klevete kao krivičnog djela iz našeg zakonodavstva je veliki korak unazad. Želeći da oslobodimo medijski prostor i obezbijedimo slobodu govora, mi smo stvari zapravo okrenuli u dijametralno suprotnom pravcu – smatra profesor Pravnog fakulteta doc. dr Dražen Cerović.
Dobre smjernice 
Novinar HRT-a Aleksandar Stanković kaže za naš list da je dobro što je organizovana ovakva konferencija.
- Dobro je što je riječ o regionalnoj konferenciji i na panelima se čulo dosta pametnih stvari. Konferencija može dati određene smjernice i donekle uticati da se prevaziđe ono što je naznačeno kao problem u medijima – rekao je Stanković.
Lice i naličje medijske kulture
- Konferencija je potpuno opravdala očekivanja. Otvorene su teme o licu i naličju medijske kulture. Potrebna je veća medijska pismenost kako bi se posljedice sekuritizacije shvatile iz ugla šta ona znači za građane, zajednicu i državu. Skup je dobra prilika da se ukrste argumenti na ovu temu i u potpunosti je opravdao očekivanja – kazao je pomoćnik ministra kulture za medije Željko Rutović.
Sami sebi oduzeli moć
- Konferenciju vidim kao dobar način umrežavanja, druženja, da vidimo kako se ko snalazi u svojim zemljama. Mislim da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju istu bolest. Tranzicija nikako da prođe. Osim toga mi imamo još jedan hendikep. Radimo novinarstvo u jednom okruženju koje ne štiti novinare. Opšta situacija, ali i naš novinarski diletantizam doveo je do toga da novinarstvo postaje sve više irelevantno, jer smo sami sebi oduzeli moć – smatra Goran Mihajlovski, glavni urednik lista „Vest“ Makedonija.
Mediji moćniji od politike
- Konferencija je upozorila na nešto što svi mi već znamo i u različitim dimenzijama svi to proživljavamo. Manipulacija medijima je strukturalno vrlo slična i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori, samo je pitanje intenziteta. Oligarhijski pritisci, koji su toliko jaki da utiču na političko odlučivanje i, zapravo, moglo bi se reći da su u ovom trenutku mediji moćniji od politike. Jer, zapravo, stvaraju ili ponižavaju ili potiru i same političare – smatra Antun Vujić, bivši ministar kulture u Hrvatskoj.
Lakše je raditi za strance
- Konferencija je odlično organizovana. Ovo je prilika da svako ispriča ono što ga najviše tišti, a kao što vidite, tište isti problemi čitav region. Nama koji radimo za strance mnogo je lakše. Iza nas stoje velike i jake firme, koje mogu da se odbrane od bilo kojeg političkog uticaja. Nažalost, zbog teške ekonomske situacije mediji su mu ovdje podložniji. Nijesam znao da je tolika medijska napetost u Crnoj Gori. Mislim da država i državni organi moraju da reaguju. Kao što postoji strah novinara prema državi i državnim organima tako, koliko vidim, postoji i strah države prema nekim medijima. Država, kada hoće da bude najjača, ona treba i može da bude najjača – kazao je za Pobjedu Jakša Šćekić, novinar Reutersa.
Diktat zakona tržišta 
Nataša Ružić, profesorka na Fakultetu političkih nauka u Podgorici, kaže za Pobjedu da su zemlje regiona suočene sa istim problemima - netransparentnost vlasništva i neprofesionalizam.
- Ne kažem da nemamo obrazovane novinare, to imamo zahvaljujući Fakultetu, ali problem je što su zakoni tržišta takvi da diktiraju ovakvu situaciju. Ne koriste se dovoljno mogućnosti koje nam pružaju novi mediji, a i nizak je stepen medijske slobode – smatra prof. Ružić.
Na Balkanu isti problemi
Vesna Mališić, novinarka NIN-a, smatra da je dobro da novinari razgovaraju o problemima koji ih muče, a koji su, kako kaže, isti na čitavom Balkanu.
- Važno je što su na konferenciji otvorena pitanja oko etike i novih društvenih mreža i uticaja politike, naročito oko regulacije i samoregulacije, jer dok novinari ne vrate ono što se zove zaboravljena odgovornost za riječ, dok ne vrate novinarstvu moć, a to mogu samo oni, odgovornim, kritičkim, što nezavisnijim novinarstvom, mi nećemo ništa ni uraditi za ovo društvo. Zato što su mediji saveznici društva, a ne političkih, ekonomskih i kriminalnih garnitura – kazala je Vesna Mališić, novinarka NIN-a.
Da čujem barem jednu dobru stvar
- Potvrdilo se još jednom da gdje god da živimo i u kakvom god da smo okruženju, 90 odsto stvari koje su nam problematične i dalje nas tište i zato je dobro da se nađemo s vremena na vrijeme i da razgovaramo o tome. Moj cilj prisustva na ovom skupu bio je da čujem barem jednu dobru stvar ili iskustvo koje ću moći da primijenim u svojoj redakciji – rekao je Ivan Cvejić iz agencije Beta.
Argumenti bez odjeka u javnosti
- U Crnoj Gori nije problem nedostatak kadrova u medijima, nego to što mediji koji ozbiljno i argumentovano informišu nemaju nikakvog odjeka u javnosti. Napisali najgore ili najtačnije, imate jednak odraz. Neko je rekao da mržnja ne prodaje novine. Kako ne prodaje, rastura. Zbog toga nam ovakvi susreti trebaju – rekao je Pobjedi publicista Mihailo Radojičić.
Izložba „Riječ, slika i neprijatelj“: Naslovnice svjedoče o stanju u novinarstvu
PODGORICA – Izložba „Riječ, slika i neprijatelj“ otvorena je u Umjetničkom paviljonu u Podgorici. Na zidovima galerije izložene su naslovnice štampanih medija iz Crne Gore, regiona i svijeta. Uglavnom su izložene naslovnice dnevnih novina Dan i Vijesti kao i nedjeljnika Monitor, ali i drugih regionalnih i svjetskih medija koji predstavljaju oličenje tabloidnog novinarstva. Urednik izložbe, novinar Branko Vojičić istakao je da se, sudeći po stranicama pojedinih medija, stiče utisak da „Crna Gora nije ništa drugo do afera do afere, senzacija do senzacije, skandal do skandala“.
Predsjednik Upravnog odbora konferencije Ranko Vujović napomenuo je da je cilj izložbe bio da se pokuša kroz slike prikazati što znači kršiti novinarski etički kodeks.
- Sljedeće godine će ovu konferenciju pratiti i dodjela nagrade za profesionalno novinarstvo – najavio je Vujović.
Izložbi su prisustvovali predsjednik VladeMiloĐukanović, gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, potpredsjednik Demokratske partije socijalista Svetozar Marović, kao i medijski eksperti i novinari koji su učestvovali na konferenciji „Riječ, slika i neprijatelj“.
Građani će, u okviru izložbe u naredne tri sedmice, moći da vide više od hiljadu primjera medijskog izvještavanja na Zapadnom Balkanu, ali i širom svijeta koje predstavlja direktno kršenje svih medijskih standarda i normi novinarske profesije. Urednik izložbe je Branko Vojičić, novinar i publicista bivši urednik RTCG. Vojičić je u svom obraćanju poručio da su ovu izložbu pravili novinari „o tome koliko smo slobodni, a koliko odgovorni“.
- Štampa je jedna od najvažnijih „diskurznih žila kucavica javnosti“ pa kao takva, pošto dijeli sudbinu društvu i u bolesti i u zdravlju, ispada da je Crna Gora, odakle je najviše eksponata na ovoj izložbi, u slom novinarskom ogledalu neki novi Minotaur, čudovište – rekao je Vojičić.
Prisutnima na sinoćnjem otvaranju izložbe obratio se i doajen crnogorskog novinarstva Danilo Burzan, koji je poručio da „je zadatak novinara da učine da na sljedećem skupu ovog tipa bude malo više optimizma“.
- Nije toliko problem što se javnost zasipa lažima i poluistinama, već je važno spoznati zašto takva medijska halabuka nailazi na plodno tle među publikom – poručio je Burzan, nakon čega je i zvanično otvorio izložbu.
