04/27/2024

Održana promocija knjige Feliksa Kanica i najavljeno pokretanje časopisa „Knjiga“

News

Održana promocija knjige Feliksa Kanica i najavljeno pokretanje časopisa „Knjiga“

Knjigu „Putovanje po južnoj Srbiji i severnoj Bugarskoj 1864.“ preveo je Milorad Sofronijević,
dok su urednici izdanja Dr Vladimir Abramović i Dr Adam Sofronijević. Dr Danijel Radović
detaljnije je predstavio knjigu posetiocima promocije i njen značaj za istoriju XIX veka, nazivajući
Kanica „Balkanskim Kolumbom“.

Pored promocije knjige Feliksa Kanica, ovim skupom pokrenuta su i pitanja budućnosti štampane
knjige i naprednih procesa čitanja. Štampana knjiga sve više postaje predmet koji se poklanja,
kojim se ukrašava prostor i koji ima druge funkcije, a ne onu najvažniju - da se iz nje čita. Čitanje
kao proces i kao navika razvija kod čitalaca osobine strpljivosti, marljivosti, temeljnosti,
neodustajanja. Stoga, pitanje opstanka štampane knjige i naprednih procesa čitanja prerasta pitanja
razvijanja ukusa, opšte kulture i informisanosti i postaje pitanje razvoja osobina koje vode izgradnji
vrednosti XX i prethodnih vekova i vremena u kojima brza rešenja, obrazovanje na klik,
zadovoljstvo za minut, emocije na mah i odustajanje kao opšti okvir svega toga nisu bili opcija,
istakao je Adam Sofronijević, jedan od urednika izdanja. On je postavio pitanje potrebe
obezbeđivanja vremena za čitanje, pre svega za mlade i najavio pokretanje časopisa „Knjiga“
koji bi bio centralno mesto društvene diskusije o svim aspektima ovog složenog pitanja.

O problemima štampane knjige i naprednih procesa čitanja iz perspektive savremenog sveta
i Ljubljanskog manifesta govorio je jedan od autora ovog izuzetno važnog dokumenta
profesor Adrijan van der Vel sa Univerziteta Lajden, jedan od najuglednijih svetskih stručnjaka
za istoriju knjige i procese čitanja. Ljubljanski manifest je javnosti predočen oktobra 2023. godine
na sajmu knjiga u Frankfurtu kao apel vladama, državama i narodima sveta da se sačuvaju složeni
procesi čitanja i štampanja knjiga. Od tada Ljubljansku deklaraciju potpisalo je više hiljada
intelektualca iz skoro svih zemalja sveta, predstavnici vlada i nekih od najvažnijih udruženja za
oblast štampane knjige, uključujući Margaret Atvud, Slavoja Žižeka, ministre kulture Francuske,
Nemačke i mnogih drugih evropskih i vanevropskim zemalja, međunarodna udruženja izdavača i
autora i mnogi drugi.